Istorija
________________________________________________________________________________________________________________________________ . . . . . . . . . . . .

Vodovod Aleksinac - stare 1

Vodovod Aleksinac - stare 3

Vodovod Aleksinac - stare 2

ISTORIJAT VODOSNABDEVANJA OPŠTINE ALEKSINAC DO DANAŠNJICE

 

Vodosnabdevanje Aleksinca, Žitkovca i Aleksinačkih Rudnika iz podzemnih bunara aluviona reke Južne Morave (od 1953. do 1986. godine)

Organizovano vodosnabdevanje stanovništva u opštini Aleksinac započeto je još 1932. godine u naselju Aleksinački Rudnici, kada je za potrebe rudnika uglja i radničkog naselja izgrađena sekundarna vodovodna mreža od metalnih šavnih cevi sa pumpama koje su punile vodu u rezervoar na obližnjem brdu.

Opština Aleksinac je 1953. godine osnovala Javno komunalno preduzeće "Rujevica", koje se bavilo distribucijom vode za piće na teritoriji opštine Aleksinac, održavanjem gradske higijene, pijacom i grobljem.

Za potrebe snabdevanja stanovništva Aleksinca vodom, tokom 60.-tih godina, izvršena su ispitivanja bunara pored Južne Morave (pored autoputa E75 Beograd-Niš) i izgrađeni vodni objekti: pumpna stanica, potisni cevovod do visinskog rezervoara na brdu "Rujevica" kao i sekundarna vodovodna mreža u gradu od azbestno-cementnih cevi. Kapacitet ovog izvorišta je bio oko 25 lit/sek.

Sa razvojem i širenjem grada postojeće količine vode su bile nedovoljne za vodosnabdevanje te su 70.-tih godina počela ispitivanja novoizgrađenih bunara kod Aleksinačkih rudnika. Kapacitet novog "Rudničkog vodovoda" je bio oko 35 lit/sek. Konačno 1972. godine puštena je u rad crpna stanica, potisni cevovod od azbestno-cementnih cevi prečnika 200 mm do rezervoara "Logorište" u Aleksincu. Kapacitet rezervoara „Logorište“ je 500 m³.

 

Vodosnabdevanje opštine Aleksinac iz akumulacije Bovanskog jezera i izgradnja Postrojenja za preradu vode "Bresje" (od 1986. godine) 

Tokom 80.-tih godina, Aleksinac i naselja Aleksinački Rudnici i Žitkovac, osećala su nestašicu vodu usled nedovoljnog kapaciteta, te je došlo do postavljanja generalne koncepcije vodosnabdevanja opštine Aleksinac za budući period razvoja sa izgradnjom akumulacije Bovanskog jezera 1984. godine.

U ovom periodu je pokrenuta izgradnja cevovoda sirove vode sa akumulacije "Bovan" od armirano-betonskih cevi prečnika 800 mm dužine 8 km. Postrojenje za preradu vode "Bresje" u Subotincu je pušteno u rad 1986. godine sa kapacitetom od 300 lit/sek. Kapacitet prerade postrojenja je predimenzionisan i ostavljen za vodosnabdevanje i ostalih udaljenih naselja u opštini u budućem periodu razvoja i širenja vodovodne mreže.

Postrojenje za preradu vode "Bresje" klasičnom tehnologijom: flokulacijom, koagulacijom, taloženjem i filtriranjem, prerađuje sirovu vodu II-a klase kvaliteta.

Nakon puštanja u rad Postrojenja za preradu vode "Bresje" izgrađeni su i ostali kapitalni vodni objekti: čelični cevovod čiste vode sa postrojenja do Aleksinca prečnika 800 mm i dužine 5.5 km, rezervoar "V okno"  zapremine 3250 m³, rezervoar "Rujevica" zapremine  1000 m³. Nakon izgradnje cevovoda čiste vode sa postrojenja izgrađena je i sekundarna vodovodna mreža  u naselju Kraljevo.

Tokom 90.-tih godina produžen je magistralni cevovod čiste vode do naselje sa leve strane Južne Morave na kome je priključena sekundarna vodovodna mreža u naselju Žitkovac, kao i novoigrađene sekundarne vodovodne mreže u naseljima Moravac, Prćilovica i Donji Adrovac. U istom periodu građene su i nove sekundarne mreže po naseljima i priključivane na gradski sistem vodosnabdevanja sa postrojenja "Bresje". Na gradski vodovod su priključene i seoske vodovodne mreže u naseljima Vakup, Glogovica i Aleksinački Bujmir.

Sa proširenjem magistralnog cevovoda od Donjeg Adrovca do Trnjana završeno je 2005. godine nakon čega je izgrađena i sekundarna vodovodna mreža u ovom naselju i rezervoar zapremine 120 m³ sa pumpnom stanicom.

Magistralni cevovodi do Moravca i Trnjana su dovedeni sa prečnikom 400 mm.

Transformacijom Javnog komunalnog preduzeća "Rujevica" 2007. godine došlo je do podele na dva preduzeća JKP "Komunalne usluge" i JKP "Vodovod i kanalizacija" Aleksinac koje je nastavilo da se bavi preradom i distribucijom vode za piće i kanalisanjem i odvođenjem otpadnih komunalnih voda.

Sredinom 90.-tih formiran je regionalni sistem vodosnabdevanja "Bovan" koga su činile opštine Aleksinac, Ražanj, Paraćin i Sokobanja sa koncepcijom vodosnabdevanja iz akumulacije Bovanskog jezera i Postrojenja „Bresje“. U toku ovih godina krenulo se sa izradnjom potisnog cevovoda sa postrojenja "Bresje" i rezervoara "Kurilovica" kapaciteta 500 m³ odakle treba krenuti primarni cevovod ka Ražnju i Paraćinu, za snabdevanje pojedinih naselja u ovim opštinama.               

Tokom 2008. godine dovršeno je sa izgradnjom objekata regionalnog vodosistema na teritoriji opštine Aleksinac i puštena je u rad crpna stanica „Ražanj“ na postrojenju "Bresje" koja treba prepumpavati vodu za ovaj pravac regionalnog vodosnabdevanja. 

Obzirom na nefunkcionalnost ovog sistema koga čine 4 opštine, iskorišćeni su izgrađeni objekti ovog regionalnog sistema od strane opštine Aleksinac (rezervoar „Kurilovica“, pumpna stanice „Ražanj“ i potisni cevovod) za snabdevanje naselja u pravcu od Bobovišta do Deligrada.

U 2008. godini završene su sekundarne vodovodne mreže u naseljima Bobovište i Ćićina sa primarnim cevovodom iz rezervoara Kurilovica, kao i sekundarna vodovodna mreža u Subotincu sa rezervoarom zapremine 120 m³.  

Do 2010.godine na sistem vodosnabdevanja sa akumulacije "Bovan" i postrojenja "Bresje" pokriveno je pored Aleksinca još 13 naselja ili oko 57% stanovništva opštine Aleksinac. JKP "Vodovod i kanalizacija" Aleksinac je do 2010.godine posedovalo vodovodnu mrežu dužine oko 200 km, raznih prečnika i materijala sa oko 10,000 priključaka.

U periodu od 2010. do 2013.godine izgrađen je magistralni cevovod Moravac-Tešica u dužini od oko 8.5 km sa cevima PE prečnika 315 mm, kao i sekundarna vodovodna mreža u naseljima Nozrina, Lužane, Moravski Bujmir, Tešica i Bankovac.

Takođe je do 2013.godine proširen krak vodosnabdevanja od Ćićine do Rutevca i novoizgrađena vodovodna mreža u Rutevcu priključena je na sistem.

Sa proširenjem mreže izgradnjom objekata za vodosnabdevanje i priključenjima novih potrošača u naseljima ka Tešici, i u Rutevcu, do 2015.godine sistem vodosnabdevanja sa akumulacije „Bovan“ obuhvatio je 20 naselja u kome živi oko 35.602 stanovnika opštine Aleksinac od ukupno 51.462 ili oko 69% stanovništva.

JKP“Vodovovod i kanalizacija“ Aleksinac održava i upravlja mrežom dužine oko 260 km na koji ima oko 11.000 vodovodnih priključaka.

SiZ2

SiZ3

SiZ1

 

Razvoj i širenje vodosnabdevanja sa akumulacije "Bovan"

Opština Aleksinac ima urađen Generalni projekat vodosnabdevanja i buduća koncepcija vodosnabdevanja je oslonjena na isti.

Proširenje vodosnabdevanja dela opštine Aleksinac ka pravcu Niške opštine urađeno je do 2012.godine, izgradnjom magistralnog cevovoda PE315 mm dužine oko 8 km Moravac-Tešica i sekundarnih vodovodnih linija u pet naselja: Nozrina, Lužane, Moravski Bujmir, Tešica i Bankovac. Ovim su stvoreni uslovi da se radi na proširenju sistema, tako da je 2015.godine započeta izgradnja primarnog voda Tešica-Draževac prečnika PE200 mm, kao i izgradnja rezervoara „Grejač“ kapaciteta 500 m³.

Na pravcu ka opštini Krusevac u 2013.godini izgrađen je primarni vod prečnika PE400, 225 i mm od Trnjana do Vitkovca u dužini od oko 12 km i stvoreni su uslovi za izgradnju sekundarnih mreža u naseljima od Kormana do Vitkovca.

Sa izgradnjom kontra rezervoara kapaciteta 500 m³, u Donjem Ljubešu, započeto je 2015.godine.

Izgradnja primarnog cevovoda za Mozgovo i Bradarac sa pumpnim stanicama, započeta je 2013.godine, a tokom 2015. se krenulo i sa izgradnjom sekundarne vodovodne mreže i rezervoara u Mozgovu.

Tokom 2014.godine proširen je primarni vod od Rutevca do Deligrada i obezbeđeni uslovi za priključenje naselja u ovom delu opštine Aleksinac.

Iz generalne koncepcije vodosnabdevanja, poznavajući planirano širenje mreže sistema vodosnabdevanja iz akumulacije „Bovan“, očekuje se proširenje i priključenje još 11 naselja na teritoriji opštine Aleksinac u budućem periodu.

Sistem javnog vodovoda će u kranjoj fazi postati jako kompleksan i razuđen, do granica teritorija opštine Aleksinac, sa velikom distributivnom mrežom i sistemom vodnih objekata, rezervoara, pumpnih stanica i hlornih stanica. Isti će morati da se monitoriše daljinski da bi se pratio i održavao najoptimalnije.

Planovima i aktivnostima na proširenju i dogradnji sistema vodosnabdevanja rukovodi opština Aleksinac i Javno preduzeće Direkcija za urbanizam i izgradnju opštine Aleksinac.

 

Kanalizacija u opštini Aleksinac

Pored reke Moravice u Aleksincu, početkom 90.-tih godina, izgrađen je gradski kolektor prečnika 1000 mm. Komunalna opadna voda Aleksinca se bez prečišćavanja na četri mesta ispusta u recepcijent.

Kanalizacija na Aleksinačkim Rudnicima koja je datira još iz 30.-tih godina eksploatacije rudnika uglja je krajem 70 tih godina preko novoigrađenog kolektora usmerena u Južnu Moravu. Ostali deo opštine Aleksinac ne poseduje kanalizacionu mrežu.

Do 2015. godine oko 80 % grada je pokriveno javnom kanalizacionom mrežom. U planu je izrada projektno-tehničke dokumentacije za postrojenje za preradu otpadnih voda koje bi bilo locirano na lokaciji stare pumpne stanice "Rudnički vodovod", obzirom da je već izrađeno idejno rešenje.

Prerada otpadne kanalizacione vode je u skladu sa svim normativima EU i zaštite životne sredine i ekologije, i to je posao koji nas očekuje u nekom budućem vremenu.

Aleksinac

Aleksinac

Aleksinac